GRADIMO 5.000 PRIUŠTIVIH STANOVA, NAJAM ĆE BITI IZMEĐU 100 I 400 EURA!
Bez obzira na to što je gradonačelnik Tomašević tvrdio suprotno, izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana ponovno nisu prošle proceduru što je još jedan dokaz da aktualna gradska vlast nema viziju niti kompetencije promišljati o složenim stvarnima poput GUP-a. Sve što provode rade stihijski, a većinu važnijih zahvata poduzeli su ove godine, nekoliko mjeseci prije prvog kruga izbora, upozorili su na konferenciji za medije Ivica Lovrić i Otto Barić, kandidati za gradonačelnika i njegovog zamjenika stranke Plavi grad te prezentirali svoju viziju urbanog razvoja i stanogradnje za idućih 50 godina.
“Gradnja je osnova svakog razvoja. Da bi se gradilo, potrebno je znanje, iskustvo i vizija, a tim Plavog grada posjeduje takve kompetencije te ima rješenja, a ne izgovore. U fokusu našeg programa za razvoj Zagreba bit će kritične točke kojima je potrebna revitalizacija kao i izgradnja 5.000 novih stambenih jedinica za priuštivo stanovanje sa svim popratnim sadržajima”, kazao je uvodno Ivica Lovrić podsjetivši kako u protekle četiri godine nije izgrađen niti jedan kvadrat novih gradskih stanova iako je možemovce dočekala spremna građevinska dozvola za Podbrežje.
Gradonačelnik Zagreba treba imati jasnu viziju razvoja grada, a Grad graditelj i vlasnik nekretnina koje bi se davale u najam po povoljnim cijenama, a bile bi i dostupne za otkup po razumnoj cijeni, dodao je.
“Prednost kod trajnog najma i kupnje povoljnih nekretnina imale bi mlade zagrebačke obitelji, a stanarina bi iznosila oko pet eura po kvadratu, odnosno između 100 do 400 eura, ovisno o veličini stana. Aktualni gradonačelnik iz gradskih je stanova izbacio 500 obitelji što pokazuje njegovu socijalnu neosjetljivost i nedostatak empatije. Od 2. lipnja to se mijenja”, naveo je Lovrić. Poticanjem priuštive stanogradnje Grad će zaustaviti negativne demografske trendove te odlazak mladih iz Zagreba koji sele u druge županije, ili inozemstvo, a najčešći su razlog previsoke cijene najma stanova i nekretnina u gradu.
Njegov zamjenik, arhitekt Otto Barić predstavio je pak ključnih 12 gradskih lokacija kojima je potrebna revitalizacija i koje će biti u fokusu novog razvoja grada. One uključuju staru cementaru u Podsusedu, prostor oko nekadašnje ciglane na Črnomercu, Gornji i Donji grad, Zapadni kolodvor, Trešnjevački plac, prostor oko gradske uprave, Prisavlje, Gredelj, Zagrepčanku (bivša klaonica), Velesajam te zemljište stare tvornice Sljeme u Sesvetama.
“Većinu tih točaka povezivala bi laka gradska željeznica koja bi dijelom bila podzemna, dijelom nadzemna i poklapaju se s njezinom budućom trasom koju čine tri linije. Dio navedenih lokacija predstavlja zagrebačku industrijsku baštinu koja se svuda u svijetu prenamjenjuje u nove prostore za stanovanje s parkovima i drugim sadržajima. Bivši gradonačelnik kupio je i okrupnio neka od tih zemljišta, dok protekle četiri godine ekipa na vlasti nije poduzela gotovo ništa da ih razvije”, objasnio je Barić.
Prostor bivše cementare u Sesvetama i tvornice opeka na Črnomercu, dobit će sasvim novi izgled i namjenu što će podići čitav kvart, nastavlja Barić. Gornji grad potrebno je vratiti Zagrepčanima, školarcima, otvoriti ga i za turistima, upogoniti Baletnu školu, povećati pješačke zone te riješiti problem stihijskog prometa i parkinga, kao i ukloniti nepotrebnu ogradu s Markova trga, strano tijelo koje je umrtvilo najljepši gradski prostor. Gornji grad mora živjeti, ističe. Mejkover je potreban i Zapadnom kolodvoru, nastavlja Barić.
“Arhitekt Nenad Fabijanić napravio je studiju koja se može vrlo brzo implementirati, a ona uključuje i podzemnu garažu na Trgu Franje Tuđmana što će rezultirati povećanjem zelenila i smanjenjem automobila u području. Podzemne garaže gradit ćemo i na drugim mjestima u Donjem gradu gdje je to potrebno te žurno ukinuti blokovsko parkiranje“, dodaje.
Hitno je potrebno riješiti i prostor oko Trešnjevačkog placa koji će dobiti park i garažu što će ga pretvoriti u najmoderniju gradsku tržnicu na više etaža po uzoru na pariški Les Halles. Zemljište oko Gradske uprave postat će novo stambeno-kulturno i poslovno središte, a nakon zahvata, čitava gradska uprava, bila bi na jednom mjestu što bi oslobodio sadašnje prostore za druge sadržaje. Slično bi bilo i na Prisavlju gdje bi u prostore oko Kockice preselila Vlada i sva Ministarstva što bi olakšalo državnu upravu i rasteretilo Gornji grad. Derutni prostor Gredelja postao bi novi zagrebački city po uzoru na Münchenu i Oslo, koji su svoje industrijske zone pretvorili u inkluzivne gradske prostore.
“Za Gredelj je nedavno donesen Urbanistički plan uređenja, no ništa se ondje ne događa, a tamo je već trebalo biti izgrađeno minimalno 2.000 stanova, isto kao i na zemljištu Zagrepčanke. Razmišljamo i o uređenju Velesajma koji ima niz mogućnosti. Ondje ima mjesta za kulturu, sport i rekreaciju, ali i za priuštivo stanovanje. Tvornica Sljeme u Sesvetama također je bitna lokacija koja će dobiti novu namjenu s Glazbenom školom i novim trgom što će podići čitav centar četvrti”; ističe Barić te navodi primjer Beča koji je uz revitalizaciju povijesne industrijske baštine, svuda gradio i priuštive gradske stanove.
Kako bi sve ovo bilo realizirano, nakon 2. lipnja Plavi grad krenut će u žurnu izradu novog Generalnog urbanističkog plana koji će biti podloga za sve navedene zahvate koji će preobraziti Zagreb u modernu i funkcionalnu europsku metropolu, zaključuje.
